Pravi napredak i reforma proizilaze samo kroz razgovor unutar državnih struktura i institucija, ocijenila je u intervjuu za „Dan“ britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp. Ona je pozvala političke partije da pokušaju da dođu do kompromisa u parlamentu i riješe aktuelnu političku situaciju.

Kako vidite prevazilaženje političke krize budući da se još nije počelo sa reformom izbornog zakonodavstva, a parlamentarni izbori su iduće godine?

– Uspjeh u politici demokratije iziskuje postizanje konsenzusa. Političari u Crnoj Gori s kojima razgovaram prepoznaju potrebu za odgovorom na međunarodne preporuke u vezi s poboljšanjem uslova održavanja budućih izbora kroz reformu postojećeg izbornog zakonodavstva (preporuke ODIHR-a), u cilju izgradnje povjerenja građana u izborni proces, odnosno povjerenja političkih subjekata u rezultat izbora. Potrebno je posvetiti pažnju i fundamentalnim pitanjima poput Zakona o medijima i imunitetu poslanika. Nedavne ankete su pokazale da je povjerenje građana u političke partije opalo za 14 odsto u prvih šest mjeseci ove godine. Šta je potrebno uraditi kako bi se reagovalo na situaciju u kojoj manje od 22 odsto građana ima povjerenja u političke partije? Iako nema mnogo vremena, ohrabrujem partije da pronađu kompromis u Skupštini. Kompromis nije loš, dok god je u skladu s vašim vrijednostima i gradi jaču demokratiju.

Kako ocjenjujete zahtjev opozicije da se formira tehnička vlada, kao i stav vlasti da od toga nema ništa?

– Na političkim partijama je da odluče da li će imati dovoljno međusobnog razumijevanja i zajedničku viziju na kojoj bi mogli sarađivati kroz tehničku vladu. U mojem prethodnom intervjuu za „Dan“ u septembru 2017. godine, pozvala sam poslanike da međusobno razgovoraju u Skupštini o mišljenjima ljudi koji su glasali za njih. U parlamentarnim diskusijama o teškim pitanjima poput izbornih reformi, imenovanja u ključnim institucijama, novim zakonima o medijima, ili budućim koncesijama, sve političke partije moraju imati konstruktivan i principijelan pristup. Pravi napredak i reforma proizilaze samo kroz razgovor unutar državnih struktura i institucija.

Medijska zajednica, ali i brojne NVO ukazuju da izmjene Zakona o tajnosti podataka i slobodnom pristupu informacijama, kao medijski zakoni ograničavaju slobodu medija i služe kao mehanizam da se sakriju informacije koje ukazuju na korupciju i kriminal. Vaše mišljenje?

– Zakon o slobodnom pristupu informacijama je ključno sredstvo za civilno društvo i istraživačko novinarstvo, zbog čega s interesovanjem pratim proces izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o tajnosti podataka u Skupštini. U svakoj zemlji, Vlada treba da osigura balans između potreba transparentnosti i nacionalne bezbjednosti. Demokratija i poštovanje osnovnih ljudskih prava zavisi od mogućnosti da javnost ima otvoren pristup vladinim podacima: pristup podacima onemogućava zloupotrebe od strane vladinih resora, zvaničnika i privatnih entiteta koji sarađuju s njima, i omogućava učešće javnosti u oblikovanju politika vlade.

Sa druge strane, pitanja nacionalne bezbjednosti i diplomatije podrazumijevaju i mjere tajnosti kako bi se efektivno sprovodila. Kao i većina zemalja NATO saveznica, Crna Gora je član Partnerstva za otvorenu upravu, što uključuje obaveze u odnosu na pristup informacijama. Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada su 10. i 11. jula ove godine ugostili Globalnu konferenciju o slobodi medija u Londonu, kojoj su prisustvovali ministar Aleksandar Bogdanović, Daliborka Uljarević, Milka Tadić i Ranko Vujović. Ministar Bogdanović je tom prilikom potpisao Završni dokument o slobodi medija, u kojem se naglašava potreba za slobodnim medijima koji će pružati tačne podatke i informisane analize kako bi se vlasti mogle pozvati na odgovornost. Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da je sloboda medija ključni ispit osnovnih sloboda na Zapadnom Balkanu, zbog čega u region ulažemo paket podrške vrijedan devet i po miliona funti u naredne dvije godine, kojim će se jačati sloboda medija, uključujući podršku istraživačkom novinarstvu.

Nikola MARKOVIĆ

Bojkot ima negativan efekat
Za ostvarivanje fer i demokratskih institucija veoma je važna uloga DIK-a, ASK i RTCG. Kako komentarišete smjene u ovim institucijama, kao i to da vlast ignoriše činjenicu da je sudskim presudama utvrđeno da su bile nezakonite?

– Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja da podržava reforme u Crnoj Gori ne samo što će doprinijeti jačanju sigurnosti i stabilnosti, već i zato što su ključne za proces integracija u EU. Pažljivo pratim promjene u upravljačkim strukturama i postignuća DIK, ASK i RTCG. Efektivno i nepristrasno upravljanje ovim institucijama je važno za zaštitu i promovisanje osnovnih prava, dobre prakse upravljanja i demokratske izbore u Crnoj Gori. Svaki korak Crne Gore i političara ka jačanju demokratije, vladavine prava, borbi protiv korupcije i ozbiljnog organizovanog kriminala je napredak u smislu poboljšanja kvaliteta života i poslovne sredine, i izgradnje bolje budućnosti za sve. Ove korake treba da predvodi Skupština, u skladu s Ustavom i principima vladavine prava.

Bojkot ima negativan efekat na funkcionalnost Skupštine Crne Gore, koji se odražava i na proces reformi. Od novembra 2016. godine, kvalitet rada Skupštine i naročito njenih kontrolnih funkcija je vidno opao. U nedostatku kritičnog promišljanja, dobre parlamentarne debate su u nestajanju. Bez opozicije u Skupštini, izvršna vlast se ne može pozvati na odgovornost, što je neophodno za funkcionalnu demokratiju.